Majice s dugim rukavima

Povijesni izvori govore o Hrvatima kao uspješnim brodograditeljima.Već za vladavine kneza Vladislava, od 821. do 835., izvori spominju jaku mornaricu. Zahvaljujući pomorskoj moći Hrvatske, Mislav (835. – 845.) omogućuje Veneciji uspostaviti kontrolu na istočnom Jadranu. Za vladavine kneza Trpimira (845. – 864.) Hrvati su prodrli do Furlanije i pred samu Veneciju. Jaka Hrvatska mornarica za vladavine kneza Domagoja (864.-876.) uspješno je obranila svoju obalu od Venecije, te je 866. Mletački dužd Partezipazio bio prisiljen sklopiti mir. Velika napast u to doba na Jadranu bili su i Saraceni. Stoga je sklopljen savez Bizanta, Venecije i Hrvata, a kasnije i Pape i Franaka. Hrvatska mornarica istakla se i kao saveznik franačkog cara Ludovika II. u oslobađanju Barija od Saracena. U vrijeme kneza Branimira (879. – 892.), odnosno, u vrijeme kada Hrvatska postaje potpuno neovisna država, razvija se i njena mornarica. To je razdoblje u kojem se u srednje-dalmatinskom akvatoriju na dan 18. rujna 887. odvija poznata bitka u kojoj pogiba i sam mletački dužd Petar Candiano i u kojoj su Mlečani u potpunosti poraženi. Slijedećih stotinu godina za slobodnu plovidbu Jadranom Mlečani su Hrvatima plaćali danak. Konstantin Porfirogenet u djelu “De administando imperio” navodi da je Hrvatska imala 80 sagena s po 40 mornara i 100 kondura s 10 do 20 mornara, ne računajući veslače. Sudeći po tome jedino je Bizant raspolagao većom mornaricom. Sastav: 80% Pamuk / 20% Poliester 280 g/m²

Hrvatski navijači i Hrvatska nogometna reprezentacija imaju SRCE VATRENO! Budi ponosan i nosi ovaj simbol ljubavi prema domovini. Sastav: 80% Pamuk / 20% Poliester 280 g/m²

Najpoznatija izjava najlegendarnijeg izbornika Miroslava Ćire Blaževića sa svjetskog nogometnog prvenstva u Francuskoj 1998. Jebote Batistuta! Sastav: 80% Pamuk / 20% Poliester 280 g/m²

Prema tradiciji, još od davne 972. godine Dubrovčani trećeg veljače slave sv. Vlaha kao svojeg zaštitnika. Naime, toga dana pada blagdan sv. Vlaha, koji je u drugim krajevima Hrvatske poznat još i kao sv. Blaž (od latinskog Sanctus Blasius).  Štovanje sv. Vlaha u Dubrovniku povezuje se s njegovom pomoći gradu tijekom mletačkog napada. Prema legendi iz 15. stoljeća nakon što su pokorili Neretljane 971. godine Mlečani su naumili osvojiti i Dubrovnik. Naum im je bio da grad napadnu prijevarom, tijekom noći. Tada se pobožnom svećeniku Stojku, župniku crkve sv. Stjepana, ukazao sv. Vlaho i upozorio ga na namjere Mlećana. Zahvaljujući upozorenju branitelji su spremni dočekali neprijatelja te ih odbili oštetivši im brodove. Uvidjevši da im zasjeda nije uspjela, Mlečani su se otisnuli na pučinu i pobjegli. Dubrovčani su prepoznali svoje oslobođenje kao osobitu milost sv. Vlaha i odredili ga za svoga zaštitnika. Sastav: 80% Pamuk / 20% Poliester 280 g/m²

Isusov poziv upućen svakom čovjeku glasi: ”Slijedi me!” Onima koji pitaju zašto, kamo i kako, On odgovara: ”Ja sam Put, Istina i Život. Nitko ne dolazi Ocu osim po meni.” Sastav: 80% Pamuk / 20% Poliester 280 g/m²

Hrvatska kuna bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Naziv potječe od srednjovjekovne uporabe kuninih krzna za trgovinu i plaćanje carina u hrvatskim pokrajinama Slavoniji i Primorju (današnji Kvarner i Istra). Taj se krzneni novac prvi put spominje 1018. u creskom gradu Osoru kao sredstvo plaćanja Hrvata. Novac od krzna mogao se upotrebljavati za plaćanje carina i poreza. Danas na to podsjeća mali spomenik u obliku kune. Iz toga se razvio banovac kao hrvatski srebrni novac stabilne vrijednosti koji su u Slavoniji kovali hrvatski banovi od sredine 13. do kraja 14. stoljeća. Kao podsjetnik na krzneni novac Banovac na kovanicama prikazuje kunu koja se razvila u važan heraldički simbol hrvatskih zemalja (i danas je na grbu Slavonije u kruni grba Republike Hrvatske). Tijekom Drugoga svjetskoga rata valuta Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.) također se zvala kuna, no njezina najmanja jedinica bila je banica (1 kuna = 100 banica), s obzirom na dizajn kovanog novca i naziv banovac. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska ulazi u sastav SFR Jugoslavije i jugoslavenski dinar (YUD) postaje službena valuta sve do hrvatskoga osamostaljenja. Za vrijeme raspada Jugoslavije i demokratskih promjena monetarno osamostaljivanje Hrvatske postaje jednim od glavnih ciljeva samostalne Hrvatske. Nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske te za vrijeme Domovinskoga rata u upotrebi je bio hrvatski dinar (HRD), koji je služio kao privremeni novac prije uvođenja konačne hrvatske valute, koja je trebala biti »hrvatska kruna« podijeljena na 100 banica. Međutim, Sabor je u srpnju 1993. odlučio kako će hrvatska valuta ipak biti hrvatska kuna. Kuna je službeno uvedena 30. svibnja 1994., na Dan državnosti u Hrvatskoj, i time je zamijenjen dotadašnji HRD. Dana 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Hrvatskoj i nakon 29 godina zamjenjuje kunu. Sastav: 80% Pamuk / 20% Poliester 280 g/m²

Pokolj u ravnokotarskome mjestu Škabrnji počinjen je istog dana kad je slomljena herojska obrana Vukovara. Mučki su ubijena 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. U Domovinskom ratu u Škabrnji je ubijeno 56 civila, a poginulo je i 25 branitelja iz toga mjesta. Nakon rata još je šestero mještana poginulo od minsko-eksplozivnih sredstava. Sastav: 80% Pamuk / 20% Poliester 280 g/m²

Herceg Bosno – srce ponosno! Sastav: 80% Pamuk / 20% Poliester 280 g/m²